atelje212Premijera Gospode Glembajevih 4. februara u Ateljeu 212

 

Drama Miroslava Krleže „Gospoda Glembajevi“, u režiji Jagoša Markovića, premijerno će biti izvedena 4. februara na velikoj sceni beogradskog „Ateljea 212“.

-Gledaćemo tragediju, koliko ovo vreme dozvoljava tragediju, koliko je ona uopšte moguća. Cilj ove predstave je katarza. Kada ima mnogo bola, zapravo, kada se dođe do najviše tačke bola, to je apsolutna lepota – rekao je danas na konferenciji za novinare reditelj Jagoš Marković.

Upravnik „Ateljea 212“ Kokan Mladenović ocenio je da će Markovićeva postavka čuvenog Krležinog dramskog teksta o propasti bogate zagrebačke građanske porodice koja je svoju moć izgradila na zločinima i na pljački, pokazati „koliko je banalna kulturna svakodnevica“ u kojoj živimo.

Povezana vest:  Vulkanova onlajn-akcija povodom Svetskog dana knjige

-U ovoj tabloidnoj stvarnosti, s mizernim društvenim kriterijumima, Miroslav Krleža je odlična referenca koliko je banalno sve ovo što živimo – istakao je Mladenović.

U glumačkoj podeli gost iz Slovenije Boris Kavaca u ulozi Ignjata Glembaja, Anica Dobra kao barunica Kasteli, Nikola Ristanovski koji igra Leonea Glembaja, Jelena Đokić kao sestra Angelika, Vlastimir Đuza Stojiljkoivć u ulozi Fabricija, Tanasije Uzunović kao doktor Altman, Branislav Trifunović u ulozi Pube Fabricija, Svetozar Cvetković kao Alojzije Silberbrant i drugi.

Povezana vest:  Izložbe u bečkim muzejima u drugoj polovini 2019. godine

Krležina dramska trilogija „Gospoda Glembajevi“, nastala 1929. godine, uključuje tri drame – „U agoniji“, „Gospodu Glembajeve“ i „Ledu“. Tri drame nadovezuju se na knjigu proze pod naslovom „Glembajevi“, koja sadrži novele, fragmente i literarne portrete likova glembajevskog kruga. Ta svojevrsna genealogija jedne zagrebačke patricijske porodice u celosti je prvi put štampana 1945. godine.

Povezana vest:  "Split“ u Zagrebu!

Radnja same drame „Gospoda Glembajevi“ događa se letnje noći 1913. godine, a središnji dramski sukob uključuje oca Ignjata Glembaja i njegovog sina Leonea koji se posle jedanaest godina izbivanja po evropskim gradovima zbog majčine smrti i očeve ženidbe barunicom Šarlotom Kasteli vratio u Zagreb.

Drama se završava jednom od najpoznatijih scena hrvatske dramske književnosti, u kojoj Leone svoju maćehu i nekadašnju ljubavnicu barunicu Kasteli ubija makzama. Smatra se da je trilogija o Glembajevima jedno od najprevođenijih Krležinih dela.