Paklene maturske veceri

Pet priča o „Paklenim maturskim večerima“ autorke Stefani Majer

Maturske večeri su prošle, ali nikada nije kasno za priče o njima, pogotovo kada su autorke najpopularnije američke spisateljice tinejdžerske literature Stefani Majer, koja je sada spoj fantastike i horora, sve je začinjeno ljubavlju, a „Evro-Ðunti ih je danas predstavio pod naslovom „Paklene maturske večeri“.

Ideja sastavljača ove tinejdžerske hrestomatije o „najvažnijem događaju svakog srednjoškolca u životu“ nije nešto novo, ali su ovoj vrsti proze prethodili filmovi poput „Keri“ koji je režirao mladi Brajan di Palma, tako dobro, da je postao klasik horora, a glavnoj glumici Sisi Spejsek je doneo nominaciju za Oskara. Sledio je ceo niz horor filmova za tineđžere na tragu oovog modela.

Povezana vest:  Kapitalno delo našeg nobelovca, Znakovi pored puta, od danas u svim knjižarama

Knjigu je predstavio književnik i publicista Dušan Cicvara koji i sam rado piše žanrovsku literaturu, a posebno mesto zauzima horor.

Prema njegovim rečima, horor je jedan od najkomercijalnijih žanrova u anglosaksonskoj književnosti i on čitaoce prevashodno suočava sa ličnim, najčešće duboko zakopanim strahovima.

Njemu je izuzetno žao što je horor kod nas marginalizovan i što domaći pisci koji ga pišu, okupljeni oko društva „Lazar Komarčić“ ne dobijaju šansu da stignu pred širu čitalačku publiku.

O Stefani Majer koja je autorka priče „Pakao na zemlji“ svi znaju sve pošto se proslavila u svetu, a i kod nas, serijalom „Sumrak“ koji sukcesivno doživljava i svoju ekranizaciju. Ovoga puta maturanti nisu vampiri i smrtnici već jedna od gubitnica koja osvaja na maturskoj večeri prelepog anđela.

Povezana vest:  Uz ovacije, u prepunom Kolarcu održan koncert soprana Marije Jelić sa gostima iz Italije

Loren Mirakl koja je napisala pripovetku „Korsaž“ poznata je po tinejdžrskom serijalu „Snaga cveća“, koji još nije preveden na srpski, ali ova priča je dovoljno zastrašujuća da će svaka maturantkinja dobro pogledati ko je prati na matrurski bal.

Meg Kabot je ime koje je poznato i kod nas pošto je prevedena serija njenih čik lit romana, ali ovog puta je napisala „vampirsku“ priču „Kćerka istrebljivača“ koja zamenjuje svoju dužnost kao očeva saradnica u lovu na vampire za romantično veče sa odabranim pratiocem.

Kim Harison je veoma plodna književnica vampirskog podžanra horora sa desetak romana od kojih mnogi imaju u naslovu reči „veštica“ ili „demon“ a njena priča u zbirci naslovljena je „Medison Ejveri i anđeli smrti“ koja će svakako zadovoljiti ukus onih koji vole nadprirodna bića.

Povezana vest:  "Klio": Lektira za savremenog intelektualca

Poslednja autorka uključena u zbirku je Mišel Džafi, takođe, kod nas, nepoznato ime koja ima širok repertoar žanrova od istorijskih i triler romana do horor priča za tinejdžere kojima pripada i pripovetka „Ljubi i beži“ .

Pet pripovetki imaju ukupno 200 strana tako da svaka ima oko 40 što je dužina romana podlistka u ženskim časopisima i zaista ne zahteva ni mnogi vremena ni veliku koncentraciju pa je knjiga idealna za plažu ili odmor u senci platana.