saga_o_vescu 

„Saga o vešcu“ – epska fantastika na slovenski način
 
Kuća „Čarobna knjiga“, koja se specijalizovala za žanrovsku literaturu, napravila je odličan izdavački potez objavivši sedmotomnu „Sagu o vešcu“ poljskog pisca Andžeja Sapkovskog, godinu dana pre nego što Poljska bude počasni gost Sajma knjiga 2013.
Sapkovski je, kao pisac epske fantastike, u Poljskoj stekao status nacionalnog heroja, a upravo zahvaljujući njegovoj Sagi o vešcu i kompjuterskoj igrici „The Witcher“ koja je prema njemu rađena, kultni status stekao je i u svetu.
Sapkovski (1948) je napisao seriju priča o vešcu Geraltu iz Rivije – dve zbirke pripovedaka i pet romana, zahvaljujući kojima je u poljskoj čitaniji od Stivena Kinga i Majkla Kriktona.
Pet puta je dobio najveću poljsku nagradu „Zajdel“ za prozu u oblasti fantastike, a dobitnik je i španske nagrade „Ignotus“ za najbolju antologiju i najbolju pripovetku stranog autora iz žanra naučne i epske fantastike. Poljsku nagradu „Politikas pasport“ dobio je 1997. godine. Nagrada se svake godine dodeljuje umetnicima za koje se smatra da će postići međunarodni uspeh.
Serijal počinje zbirkom priča „Poslednja želja“ (koju je pre nekoliko godina objavio beogradski IPS) i premisom „u svakoj bajci ima zrno istine“. Ova i zbirka priča „Mač sudbine“ zapravo su prepričane najpoznatije narodne bajke sa pridodatim elementima strave i užasa.
Prvi roman (i treća knjiga) u seriji – „Krv vilenjaka“ nagrađen je 1994. godine nagradom „Januš A. Zajdel“ za najbolji poljski roman, a 2009. dobio je i britansku nagradu „Dejvid Džemel Ledžend“.
U romanu Geralt iz Rivije, lukavi ubica čudovišta, štiti Ciri – dete čije je postojanje zabeleženo u proročanstvu i koje poseduje izuzetnu moć da promeni svet, nabolje ili nagore…
Knjige poljskog autora izazvale su i na nedavno završenom Sajmu knjiga prilično interesovanje mladih koji su znali za igricu ali ne i za knjige prema kojima je nastala.
Andžeja Sapkovskog mnogi smatraju najvećim fenomenom epske fantastike posle Tolkina zbog toga što je uveo novine u sam žanr spojivši fikciju i stvarnost i koristeći mitologiju slovenskih naroda.
Njegove knjige su prevedene na 15 svetskih jezika.
Povezana vest:  Samostalna izložba, multimedijalni događaj Gabriele Vasić: Recept za uspeh: „Kad porastem biću teniser“