Hrvatski muzičari pokrenuli tužbu protiv Hrvatskog Telekoma i Deezera

Hrvatski muzičari pokrenuli tužbu protiv Hrvatskog Telekoma i Deezera

Nakon višegodišnjih neuspešnih pregovora hrvatskih muzičara s diskografima oko pozicioniranja na internet tržištu te pravednoj i zakonski reguliranoj eksploataciji snimaka, Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) je u ime gotovo 7.000 svojih članova pokrenula sudsku tužbu protiv Hrvatskog Telekoma u borbi za izvođačka prava na internetu. Na današnjoj konferenciji za novinare Predsedništva Hrvatske glazbene unije održanoj u zagrebačkom Matis Absolut Loungeu, muzičari su pojasnili zbog čega je pokrenuta tužba i kako je došlo do nelegalnog korištenja njihovih snimaka na internetu.

Muzika se sluša zbog muzike i muzičara, a reč music je najčešće upisana reč na internet pretraživačima. Sedam od deset najtraženijih ličnih imena na pretraživačima su pevači ili pevačice, a do njih ne dolazi nikakav ili gotovo nikakav prihod s interneta. Upravo zato su Hrvatska udruga za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) i Hrvatska glazbena unija (HGU) inicirale pregovore s diskografskom udrugom HDU u želji da se međusobni odnosi na hrvatskom digitalnom tržištu utvrde dogovorno i kako bi u digitalnu revoluciju hrvatska muzika krenula ujedinjena.

Četvorogodišnji pregovori s diskografima kojima su predložena brojna kompromisna rešenja nisu urodila plodom, a HDU i dalje poziva izvođače da odustanu od svojih zakonskih prava, te da prihvate činjenicu da će od distribucije muzike na internetu, potencijalno najbogatijeg tržišta u istoriji sveta, daleko najviše zarađivati posrednici u distribuciji muzike, dok će kreativci, autori i izvođači, u tom celom poslu proći daleko najgore.

Iako nemaju pravo prodavati snimke na internetu bez izričite dozvole svih izvođača na snimci, godinama su diskografi garantovali Hrvatskom Telekomu i muzičkom servisu Deezeru da raspolažu pravima svih izvođača čije se snimke nalaze u njihovoj ponudi i da su oni sva svoja zakonska prava ugovorno prenijeli na diskografe. To bi značilo da su izvođači, primerice, 1960. ili 1970. godine ugovorno preneli diskografima pravo za korištenje njihovih izvedaba na internetu desetlećima pre nego što je internet uopšte izmišljen. Kako je duhovito na jednoj društvenoj mreži napisao jedan muzičar, direktori diskografskih kuća vole svake godine voziti najnoviji model auta, a istovremeno vole zauvek „voziti“ ugovor iz 1960. godine. Kada je zatraženo da diskografi taj navodni prenos prava dokažu konkretnim ugovorima, diskografi su ih odbili dati na uvid HUZIP-u i HGU, pa čak i neovisnoj pravnoj komisiji koju su izvođači i diskografi zajednički imenovali.

-U nekoliko smo navrata upozoravali Hrvatski Telekom i Deezer da distribuiraju nelegalne snimke te da zatraže na uvid ugovore na osnovi kojih su im diskografi preneli prava izvođača kojima uopšte ne raspolažu. Nakon što su se oglušili na naše zahteve, Upravni odbor HUZIP-a, uz jednoglasnu saglasnost Odbora za glazbu HUZIP-a i podršku Predsedništva i Glavnog odbora HGU, doneo je odluku da HUZIP pokrene sudsku tužbu protiv Hrvatskog Telekoma i Deezera zbog neovlaštene i nelegalne distribucije snimaka putem muzičkog servisa Deezer. Ta je tužba  pokrenuta početkom juna.  Ako Deezer zbog te tužbe zaista odluči da napusti hrvatsko tržište nama će biti izuzetno žao, ali to će biti isključivo odgovornost diskografa koji su namerno doveli Deezer u zabludu – izjavio je Nikša Bratoš, muzičar i producent, Predsednik Hrvatske glazbene unije, te član Odbora za glazbu Hrvatske udruge za zaštitu izvođačkih prava.

Prema istraživanju objavljenom u Francuskoj, od 9,99 eura koliko stoji Premium pretplata za streaming servis Spotify, svi glavni izvođači, na svim snimkama koje se preslušaju tokom meseca, međusobno dele tek nešto više od 40 centi, dok prateći muzičari ne dobijaju ništa. Slično je kod iTunesa gde od iznosa 1,99 eura po pjesmi glavni izvođači dobijaju prosečno 8 centi, a prateći muzičari opet ništa. Upravo zbog te neodrživosti sadašnje situacije u EU je pokrenuta akcija Fair Internet for performers, kojom se, u ovom posve novom modelu distribucije muzike, zahteva zakonodavna zaštita izvođača i njihovih prava na pravičnu naknadu na internetu.

U Hrvatskoj je situacija za izvođače još gora nego što je to pokazalo francusko istraživanje. Diskografi nemaju uredne i jasne ugovore s izvođačima i ne isplaćuju naknadu od interneta čak ni mnogim glavnim izvođačima. Od 150.000 snimaka na kojima sudeluju hrvatski muziačari, prema procenama koje su izneli iz HGU, diskografi i izvođači međusobno su rešili prava skladno zakonu na možda svega 2 – 3 posto snimaka, dok se preostalih 98 posto na internetu eksploatiše nelegalno, bez ugovora i bez zakonske

osnove, te se radi o pirateriji.

HUZIP je predložio Hrvatskom Telekomu i Deezeru da se izvođačka prava muzičara na internetu zaštite kolektivno, jednim ugovorom, s obzirom da takvu mogućnost predviđa hrvatski zakon. Na taj način svi bi izvođači, i glavni i prateći, ostvarili pravednu naknadu od komercijalne eksploatacije snimaka. Diskografi na tu mogućnosti nisu pristali, te prete povlačenjem svih snimaka s interneta ukoliko Deezer izravno s izvođačkim udruženjem reši sva izvođačka prava na svih 150.000 snimaka. Na taj način su u stvari Deezer i HT ucenjeni, a njihova dobra namera da investiraju u razvoj digitalnog tržišta u Hrvatskoj završila je sudskom tužbom.

-U ovom trenutku ovo nije borba za novac jer njega na internetu ima malo, već se radi o konceptu, odnosno pozicioniranju na internet tržištu. Diskografi pokušavaju u digitalnom okruženju zadržati odnose iz analognog doba, a streaming tretirati kao komadnu prodaju nosača zvuka, iako se više ne „trguje“ niti komadima, niti nosačima zvuka, već virtualnim zvučnim zapisom na kojem postoje tri prava – autorsko, izvođačko i diskografsko, koje u pravilu pripada onome ko je inicirao i finansirao snimanje određene pesme. Uprkos činjenici da izvođači često sami finansiraju snimanje, diskografima se ne osporava naplata diskografskih prava, ali im se osporava pravo da naplaćuju i zadržavaju za sebe izvođačka prava, ako za to ne postoji valjana pravna osnova. A to da u ogromnoj većini slučajeva ta pravna osnova ne postoji, i da se diskografi lažno legitimiraju kao „vlasnici“ izvođačkih prava, dokazaćemo u sudskom postupku. Tu su u stvari HT i Deezer kolateralne žrtve, zakon propisuje da su za kršenje prava krivi oni koji nude snimke na internetu, a to su oni, i nismo mogli tužiti nikog drugog. Ali za celokupnu situaciju su krivi isključivo diskografi, koji misle da se neke stvari mogu ostvariti galamom, ucenom i nasiljem, mimo postojećih zakona. Ovaj postupak će dokazati da je Hrvatska ipak pravna država, i da nasilnici ne mogu gaziti tuđa prava – dodao je Paolo Sfeci, podpredsednik HGU i Dopredsjednik HUZIP-a.

Izvođači žele uspešno i unosno digitalno tržište, po meri svih sudionika koji su sudelovali u stvaranju uspeha neke pesme i vlasnika svih prava na snimci te pesme. Digitalna prodaja muzike u Hrvatskoj nije ugrožena time što izvođači traže svoja prava i svoj novac, nego time što diskografi neovlašteno od Deezera naplaćuju i novac izvođača, te ne žele dogovor po kojem bi izvođačima pripalo ono što im po zakonu i po pravdi zasluženo pripada. Hrvatski su muzičari uvereni da je put sukoba s izvođačima i autorima koji su izabrali diskografi duboko pogrešan i da će svi oni koji se ne prilagode novom vremenu i novim okolnostima vrlo skoro propasti. Nestankom „diska“ i sama reč diskografija postaje anakronizam, pa je logično i da diskografi nestanu s istrorijske pozornice, a pojave se neke nove kompanije, koje će biti bolja i više prijateljska podrška muzici i muzičarima u njihovim karijerama.

-Naš je cilj da na internet tržištu kreativci, dakle autori i izvođači, budu na vrhu, a ne na samom dnu hranidbenog lanca. Naš je cilj da svi muzičari čije se snimke eksploatiraju na internetu ostvare i neku naknadu od te eksploatacije. Muzičari su isključivo svojim pesmama, talentom i radom, sagradili diskografiju i muzičku industriju, a sada grade internet, najveću industriju u istoriju  – izjavila je Mirela Priselac, Predsednica Glavnog odbora HGU i članica Odbora za glazbu HUZIP-a.

U Matisu su se okupili brojni eminentni muzičari i umetnici kako bi podržali inicijativu i podstakli na što brže i pravednije rešenje višegodišnjeg sukoba s diskografima. Zvonimir Stanislav, dugogodišnji član Simfonijskog orkestra HRT-a, te Predsednik Upravnog odbora i direktor HUZIP-a, prof. Goran Končar, dugogodišnji solist Londonske filharmonije i Simfonijskog orkestra HRT-a, profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, te Predsednik Hrvatske udruge orkesatralnih i komornih umjetnika, prof. Neven Frangeš, dugogodišnji član BP Conventiona, profesor scenske muzike na Akademiji dramskih umjetnosti, Olja Dešić, muzičar i producent, član grupe Neno Belan & Fiumens, podpredsednik HGU, Husein Hasanefendić, muzičar, autor i producent, član grupe Parni Valjak, član odbora za muziku HUZIP-a, Selma Muftić Pustički, članica Simfonijskog orkestra HRT-a, članica Odbora za glazbu HUZIP-a, Sanja Doležal- Šarić, muzičarka, pevačica grupe Novi fosili, članica Odbora za muziku HUZIP-a, Goran Karan, muzičar i autor, član Odbora za muziku HUZIP-a, Hari Rončević, muzičar i autor, član Odbora za muziku HUZIP-a, Andrej Babić, muzičar i autor, član grupe Markiz, sekretar središnjice HGU, Zvonimir Bučević, glazbenik, član grupe Boa, član Odbora za muziku  HUZIP-a, Jadranka Krištov, muzičarka, prateći glas na velikoj većini hrvatskih hitova, Kristina Delfin- Kanceljak, pravna savetnica HGU te Mario Kapetanić, muzičar i voditelj pravne službe HUZIP-a, zajedno su stali u obranu svojih zakonskih prava, te u ime brojnih kolega podigli glas u borbi za novo i pravednije doba internetske distribucije njihovih dela.