1152 – Fridrih I Barbarosa izabran je za nemačkog kralja nasledivši strica Konrada III. Kasnije je bio jedan od vodja u Trećem krstaškom ratu.

1193 – Umro je Jusuf Saladin, sultan Egipta i Sirije, osnivač dinastije Ejubida, znameniti vojskovodja koji je 1187. porazio krstaše kod Hatina i osvojio Jerusalim. Osvajanjem Jerusalima koji je do tada bio 88 godina pod franačkom vlašću, izazvao je Treći krstaški rat.

1678 – U Veneciji je rodjen italijanski barokni kompozitor Antonio Vivaldi. Veoma popularan i cenjen u svoje vreme, posle smrti je zaboravljen, a prava vrednost njegovog obimnog dela otkrivena je tek 1930, kada je pronadjeno više od polovine njegovih danas poznatih dela. Napisao je više od 300 koncerata za solističke instrumente i orkestar, medju kojima i čuveni „Četiri godišnja doba“, oko 60 simfonija, opere i druge kompozicije.

1801 – Novoizabrani predsednik SAD Tomas Džeferson (Thomas Jefferson) postao je prvi američki predsednik inaugurisan u novom glavnom gradu Vašingtonu.

1857 – Mirom u Parizu završen je britansko-persijski rat, a šah Persije je priznao nezavisnost Avganistana.

Povezana vest:  Zvezda nastavila seriju pobedom nad Panatinaikosom

1877 – U Boljšoj teatru u Moskvi prvi put je izveden balet „Labudovo jezero“ Petra Iljiča Čajkovskog.

1933 – Frenklin Ruzvelt (Franklin Roosevelt) je položio zakletvu kao 32. predsednik SAD i objavio novi ekonomski program („New Deal“) za savladavanje posledica velike ekonomske krize koja je počela 1929.

1941 – Britanska mornarica je u Drugom svetskom ratu napala nemačke snage na okupiranim norveškim ostrvima Lofoten i potopila 11 nemačkih brodova.

1945 – Sovjetska Crvena armija je u Drugom svetskom ratu izbila na Baltičko more.

1964 – Savet bezbednosti UN usvojio je rezoluciju o rasporedjivanju mirovnih snaga na Kipru.

1965 – Sirija je nacionalizovala devet naftnih kompanija, medju kojima i dve kompanije američkih naftnih koncerna.

1970 – U havariji francuske podmornice „Euridika“ u Sredozemnom moru u blizini Tulona život je izgubilo svih 57 članova posade.

1974 – Konzervativci su u Velikoj Britaniji izgubili izbore i premijer Eduard Hit (Edward Heath) podneo je ostavku. Novu vladu formirao je lider laburista Herold Vilson (Harold Wilson).

Povezana vest:  Na današnji dan 20. jul

1977 – U snažnom zemljotresu u Rumuniji, u kojem je najviše stradao glavni grad Bukurešt, poginulo je više od 1.500 ljudi, a 35.000 ostalo je bez domova.

1996 – Ispred najvećeg tržnog centra u Tel Avivu bombaš samoubica je eksplozijom ubio najmanje 14 ljudi i ranio više od 130. To je bio četvrti napad u Izraelu u poslednjih devet dana.

1998 – Nakon sukoba srpskih snaga bezbednosti i naoružanih Albanaca na području Drenice u kojima je poginulo više desetina ljudi, kosovski Albanci počeli su masovne demonstracije širom Kosova. Ilegalna organizacija Oslobodilačka vojska Kosova pozvala je sunarodnike da joj se pridruže i najavila osvetu, a savet NATO u Briselu ocenio je da Kosovo nije samo unutrašnje pitanje SR Jugoslavije, već i medjunarodne zajednice.

2002 – Lider Demokratskog saveza Kosova Ibrahim Rugova postao je prvi predsednik Kosova pod medjunarodnom upravom. Za prvog premijera izabran je funkcioner Demokratske partije Kosova Bajram Redžepi.

Povezana vest:  Na današnji dan - 30. avgust

2002 – U dvodnevnim verskim sukobima Indusa i muslimana u zapadnoj indijskoj državi Gudžarat ubijeno je preko 500 osoba.

2003 – Umro je Ser Hardi Ejmis (Hardy Amies), dizajner i veteran britanske mode, čije su modele nosili bogati i slavni, uključujući i britansku kraljicu Elizabetu II.

2004 – U požaru u srpskom manastiru Hilandar na Svetoj Gori izgorelo je dve trećine tog manastirskog kompleksa.

2009 – Albanac Gani Gaši osudjen je na 17 godina zatvora. To je prvo sudjenje za ratne zločine na Kosovu, a održano je pod pokroviteljstvom Euleksa.

2011 – Umro je Mihail Simonov, dizajner najslavnijih modela ruskog borbenog aviona „Suhoj“.

2012 – Za predsednika Rusije izabran je Vladimir Putin koji je na toj dužnosti i ranije bio u dva mandata (2000-2008).

2015 – Umro je Vladimir Divljan, rok muzičar i tekstopisac, član džez-rok grupa Merlin i Zvuk ulice i predvodnik VISa Idoli. U samostalnoj karijeri od 1985. godine uporedo sa pop-rok formom bavio se i filmskom muzikom.