Stres je u vremenu u kome živimo svakodnevno prisutan kako u ljudima, tako i u životnim okolnostima. On je odgovor celokupnog organizma na određene faktore u okruženju, a izaziva fizičku i psihičku reakciju koja je uvek u skladu sa onim kakav je neko kao ličnost. Veoma je važno raditi na sebi, posvetiti se ovom problemu, kako ne bismo sebe doveli do različitih neželjenih efekata, čak i zdravstvenih problema, saglasni su psihoanalitičari i psiholozi sa platforme za zdravstvene konsultacije Doktok.

Stres se manifestuje i emocionalno i telesno. Dovodi nas do toga da se osećamo nemoćno jer osećamo da se dešava nešto izvan naše kontrole, ali i uplašeno zbog doživljaja egzistencijalne ugroženosti, govori psihoanalitičar Jasmina Vrbaški. “Reakcija na stres je individualan doživljaj. Podrazumeva da se svako nosi na svoj način sa sličnom stresnom situacijom i da to najčešće zavisi od toga u kom životnom trenutku i u kojoj životnoj fazi se osoba nalazi. Jako je važno kakvu ima podršku svoje okoline, od porodice, preko socio-kulturološkog polja kome pripada,” rekla je Jasmina Vrbaški, psihoanalitičar Psihoanalitičkog društva Srbije.

Povezana vest:  Deo dvorca Versaj biće pretvoren u hotel

Stresni događaj dolazi iz spoljašnjeg sveta i životnih okolnosti, a kod pojedinaca pokreće niz specifičnih unutrašnjih odgovora. “Ceo svet se sada nalazi u neobičnom i stresnom periodu, gde vlada strah i neizvesnost. Zato, važno je da mislimo o svojim slabostima i strahovima. Tu dosta pomaže razgovor, jer misliti sa nekim može biti neverovatno ohrabrujuće, a može i dovesti do nekih novih i snažnijih odgovora na sve, pa i na stres,” zaključila je Tamara Krneta, diplomirani defektolog, specijalni pedagog, psihoanalitičar u edukaciji. Činjenica je da stres nije prijatan događaj u životu, odnosno da je u većini slučajeva vrlo neprijatan i obično se vezuje za neprijatne, neočekivane i na izgled teško savladive promene u našim životima. Vesna Brzev Ćurčić, psihoanalitičar Psihoanalitičkog društva Srbije naglašava: “Uhvatiti se u koštac s njim nudi mogućnost nalaženja sigurnog puta za smanjenje stresa, rukovanje njim i eliminaciju njegovog štetnog uticaja. Iskustveno učenje uspešnim ovladavanjem stresom pomaže očuvanju i poboljšanju kvaliteta života nas samih, našeg celokupnog zdravlja, kao i onih koje volimo. Vredi truda.”

Povezana vest:  Otvorena 25. solarna elektrana u Beču

Suočavanje sa stresom može biti ključ za poboljšanje zdravlja i duži život, zato je važno da ga doživljavamo kao sastavni deo života. Da bismo stres i nervozu smanjili, potrebno je da smanjimo izloženost stresnim situacijama, promenimo percepciju, naučimo veštine samoregulacije stresa, ali i radimo na sebi. Takođe pomažu i podrška, smeh, sport i san, navodi Milica Mikić Grčkarac, master psiholog i psihoterapeut.

Povezana vest:  Konferencija „Cities in the Age of Climate Change“ u Beču

Ukoliko se i sami borite sa stresom, više na ovu temu možete čuti na novom Doktok talks-u u subotu, 24. aprila od 15h na Instagram profilu platforme Doktok, gde će na temu stresa i svakodnevne borbe sa istim govoriti Prim dr Olivera Aleksić-Hil, mr sci, dečji psihijatar, psihoanalitičar, porodični terapeut, psihoanalitički psihoterapeut za decu i adolescenete (EFPP).

Za više informacija o ovoj i drugim temama vezanim za vaše zdravlje konsultujete stručnjake različitih specijalnosti koji vas čekaju na Doktok platformi. Posetite www.doktok.rs i zakažite svoj termin kod željenog lekara ili psihologa.