usein_bolt1

Životinje brže i od najbržih olimpijaca
 
Ljudska bića bi delovala jadno i žalosno kada bi se životinjama dozvolilo da se takmiče na Olimpijadi – ne bi imali baš nikakve šanse u poređenju sa kengurima, gorilama, nojevima i mnogim drugim vrstama.
Usein Bolt, koji važi za najbržeg čoveka na svetu, mogao bi možda da „nadtrči“ kamilu, ali bi u sprintu daleko zaostajao iza geparda, hrta i noja, ističe se u studiji objavljenoj u časopisu „Veterinari rekord“.
-Citius, Altius, Fortius (brže, više, jače) moto je Olimpijade, ali kada bi smo dozvolili i ostatku životinjskog sveta da učestve na Igrama… teško da bi osvojili ijednu medalju – ističe autor studije Krejg Šarp, stručnjak Centra za sportsku medicinu i ljudske performanse na Brunel univerzitetu u Londonu.
Jamajčanin Bolt drži rekord na 100 metara sa 9,58 sekundi, što odgovara brzini od 37,6 kilometara na sat.
Najbrža kopnena životinja, gepard, može da dostigne brzinu od 104 kilometara na sat, trkački konj može da „razvije“ brzinu od 70 kilometara na sat, hrt od 69 kilometara na sat, a noj od 64 kilometara na sat, kazao je Šarp.
Kamila je nešto sporija od Bolta i trči prosecnom brzinom od 35,3 kilometra na sat.
Kada je reč o trčanju maratona, ljudski atletičari nisu životinjama „ni do kolena“, a to posebno važi za kamile i pse koji vuku sanke.
Ljudi bi, takođe, bili potučeni i u skoku u dalj, jer kengur, na primer, može da skoči skoro 13 metara, dok je ljudski rekord 8,95 metara.
Rekord u skoku u vis od 2,45 metara ne bi dugo opstao ukoliko bi se takmičila i gazela koja može da odskoči iznad tri metra u vis ili riba „zmijska glava“ koja može da „poleti“ više od četiri metra iznad vode.
Kada je reč o snazi, ljudi su prosto smešni u poređenju sa slonovima, grizli medvedima i gorilama.
-U čisto fizičkim takmičenjima, kao što su trčanje, skok i plivanje, nemamo šta da tražimo – kazao je Šarp, dodajući da bi ljudi bili dominantni jedino u sportovima u kojima učesnici koriste tehnička pomagala, poput tenisa.
Ono što odlikuje ljude i daje im prednost u odnosu na ostala živa bića je to što su višestrani: mogu da sprintuju, da trče na duge staze, da skaču, plivaju, dižu tegove.
-Naše šanse bi zato bile daleko veće u dsciplinama kao što je dekatlon – zaključio je britanski naučnik, a prenosi AFP.

 

Povezana vest:  ZOI SOČI 2014, Ani Feninger zlato u superveleslalomu