ghostwriterPoslednji film Romana Polanskog od 20. maja u Srbiji

 

Film Romana Polanskog „Pisac iz senke“, koji je na Berlinskom festivalu nagrađen za najbolju režiju, počeće da se prikazuje u srpskim bioskopima od 20. maja, saopštila je danas distributerska kuća „Megakom“.

Film je snimljen prema romanu Roberta Harisa (Harris) „Duh“, koji je, prema rečima samog pisca, inspirisan likom i delom bivšeg premijera Velike Britanije Tonija Blera (Tony Blair).

Glavni junak je britanski pisac, u tumačenju Juana Mekgregora (Evan McGregor), koji piše u ime drugih kao „pisac iz senke“. Ovaj, inače, uspešni spisatelj pristaje da dovrši memoare bivšeg britanskog premijera Adama Langa, kojeg igra Pirs Brosnan (Pierce Brosnan).

Povezana vest:  Od sutra Festival mini-filma u Novom Sadu

Međutim, projekat kao da je uklet od samog početka, i postavlja se pitanje da li će ono što otkrije pisac iz senke moći da izađe na svetlost dana.

Polanski je postprodukcijom ovog filma upravljao na daljinu iz kućnog pritvora u Švajcarskoj, gde još od septembra 2009. godine čeka na eventualno izručenje Sjedinjenim Američkim Državama, zbog seksualne afere koju je 1977. godine imao sa maloletnicom.

Povezana vest:  15. KIDS FEST u bioskopu Cine Grand

„Pisac iz senke“ je imao premijeru 12. februara na Berlinskom festivalu, bez prisustva Polanskog, koji je potom za ovo ostvarenje dobio „Srebrnog medveda“.

Film će od 20. maja biti na repertoaru beogradskog multipleksa „Kolosej“ i „Ster“, kao i na repertoaru bioskopa Doma sindikata.

Polanski je poljski režiser rođen u Francuskoj 1933. godine. Prvi put je nominovan za „Oskara“ kao režiser filma „Nož u vodi“ (1962), snimljenog u Poljskoj, ali je karijeru nastavio da gradi u Francuskoj, Velikoj Britaniji i SAD.

Povezana vest:  Bioskop Cineplexx te vodi u Berlin

U međuvremenu je još četiri puta nominovan za „Oskara“, da bi ga konačno osvojio 2002. godine sa filmom „Pijanista“.

Jedan je od najslavnijih režisera svih vremena, a njegova ostvarenja „Odvratnost“ (1965), „Kul de sak“ (1965), „Bal vampira“ (1967), „Rozmarina beba“ (1968), „Kineska četvrt“ (1974), „Stanar“ (1976) i „Tesa“ (1979) smatraju se klasicima sedme umetnosti.