miroslav_cangalovicSećanje na Miroslava Čangalovića u Narodnom pozorištu

 

Program „Sećanje na Miroslava Čangalovića“ održan je danas na Velikoj sceni Narodnog pozorišta povodom deset godina od smrti operskog prvaka koji je svojim raskošnim basom obeležio zlatni period beogradske Opere (1954-1969), pevao širom sveta, u 123 grada u Srbiji i 38 u rodnoj Bosni.

U ime Narodnog pozorišta jednom od najznačajnijih vokalnih umetnika u istoriji srpske muzike Čangaloviću (1921- 1999) koji je za tri decenije pevačke karijere stvorio impozantnu galeriju likova, poklonio se upravnik Božidar Đurović koji je istakao da je Čangalović ostao u trajnom sećanju publike i kolega, da je njegovo delo ugrađeno u najbolje godine Opere Narodnog pozorišta.

Programu su se pridružili ministar kulture Nebojša Bradić i ministar prosvete i kulture Republike Srpske Anton Kasipović koji su danas u Beogradu potpisali Memorandum o saradnji dva ministarstva za period do 2012. godine.

-Imam privilegiju da danas budem ovde u ime Vlade RS, ozbiljno se ustručavam da govorim o velikom čoveku i onome što je stvorio. Život i put me često vodio kroz Glamočko polje o kome je Čangalović govorio kao svom prvom zvučnom pamćenju, o usamljenoj kasabi opkoljenoj visokim planinama, prepunoj zavijanja, o Glamoču u kome je rođen – kazao je Kasipović.

Povezana vest:  Beč: Velika izložba posvećena caru Franji Josipu

Prema rečima ministra Bradića, Narodno pozorište drži čas istorije odajući poštu velikanu, gorostasu operske scene koji je godinama predano radio na operskoj misiji širenja važnosti umetnosti.

-Koliko je njemu bilo lako da peva na svetskim pozornicama, toliko mu nije bilo teško da nastupa na seoskim pozornicama širom Srbije i nekadašnje Jugoslavije, profesionalno i predano, zbog toga je opera dobijala novu publiku – kazao je Bradić i dodao da Čangalović nikada nije oskudevao u društevnim priznanjima i ljubavi publike.

U koncertnom omažu posvećenom operskom pevaču koga su kritičari i istoričari smatrali, posle Šaljapina, najboljim Borisom Godunovim i velikim interpretatorom likova iz ruskih opera, učestvovali su dugogodišnji partneri Čangalovića na operskoj sceni: Radmila Bakočević, Radmila Smiljanić, Živan Saramandić, Miomir Nikolić, Siniša Pajić i Aleksa Vasić, izvodeći arije koje su posvetili svom kolegi.

Povezana vest:  Svetska hit komedija „Bridžet Džouns – Luda za njim" Helen Filding od 14. marta u prodaji

Pevači su nastupili uz klavirsku pratnju Dušana Trbojevića, prijatelja i muzičkog saradnika Čangalovića punih 56 godina , Aleksandra Kolarevića, Nevene Živković, Arsena Čarkića i Daria Humenjuka.

Doajen naše pijanističke scene Trbojević podsetio je da je Čangalović bez ikakve poze dolazio u najudaljenija mesta u koja su ga zvali, pevao, govorio, prosvećivao svojim moćnim glasom i za to je dobijao poštovanje i ljubav publike.

-Bio je čovek koga bi prigrlili kao svog gde god bi odlazio jer je sam govorio da je scena njegova profesija a koncerti ljubav – kazao je Trbojević.

Čangalović je pevanje učio kod poznate operske pevacice i pedagoga Zdenke Zikove od 1946. do 1954.godine. Zahvaljujući izuzetnom talentu, ali i velikom radu i posvećenosti svom pozivu brzo je postao jedan od najvećih muzičkih umetnika koje je naša sredina imala.

Povezana vest:  Roman Vučje leglo u izdanju Mladinske knjige Beograd

Njegov operski repertoar obuhvatao je više od 90 uloga u kojima se isticao raskošnim glasom, dramskom snagom i doživljenom interpretacijom. Među njegovim najpoznatijim ostvarenjima nalaze se uloge Borisa Godunova, iz istoimene opere Musorgskog, i Dosifeja, iz opere „Hovanščina“, istog kompozitora.

Ostvario je nezaboravne role i kao Don Kihot (Masneov „Don Kihot“), Končak i Galicki (Borodinov „Knez Igor“), Mefisto (Gunoov „Faust“), Filip Drugi (Verdijev „Don Karlos“), Figaro (Mocartova „Figarova ženidba“), Kučobej („Mazepa“ Čajkovskog), Ivan Grozni („Pskovitjanka“ Rimskog Korsakova), Mitke (Konjovićeva ‑Koštana“)..

Njegov koncertni repertoar je obuhvatao preko 500 kompozicija autora svih epoha, i to solo pesama, ciklusa pesama, kantata i oratorijuma, čiji je veliki deo sačinjavalo premijerno izvođenje mnogih dela jugoslovenskih kompozitora.

Koncertna karijera Čangalovića trajala je više od 40 godina, održao je oko 3.000 koncerata na teritoriji bivše Jugoslavije i oko 160 koncerata širom sveta.

Čangalović je preminuo 1999. godine u Beogradu.