Petar Pierre Grujicic2

Veče francuskih šansona u Kulturnom centru Inđije

Kulturni centar Inđija organizuje u subotu, 23. maja celovečernji program posvećen francuskoj umetnosti i šansoni.
Centralni događaj večeri biće koncert francuskih šansona pod nazivom „Omaž Žoržu Mustakiju“ u izvođenju Zdravka Dovedana Hana (Zagreb, Hrvatska). Koncert počinje u 20 časova u velikoj sali Kc Inđija.
Prateći program obuhvatiće izložbu fotografija i projekciju filma.
U 19 časova u maloj sali biće otvorena izložba fotografija „Iz Pariza šezdesetih“ Petra Pierre Grujičića, umetničkog fotografa iz Beograda.
Od 21.30 u velikoj sali biće prikazan film „Žil i Džim“ iz 1962. godine, čija je projekcija deo programa Francuskog filmskog karavana: Klasici, koji Kulturni centar Inđija organizuje u saradnji sa Francuskim institutom Srbije / Novi Sad (od petka, 22. maja do ponedeljka, 25. maja).
Ulaz na sve događaje je slobodan.

Povezana vest:  Molijerovi dani, književna manifestacija Francuskog instituta u Srbiji, počela je 11. maja 2021. otvaranjem Salona frankofone knjige, koji će trajati do 15. maja u Knez Mihajlovoj ulici u Beogradu. Povodom početka manifestacije, u Francuskom institutu u Srbiji su govorili NJ.E. ambasador Francuske Žan-Luj Falkoni, Katrin Fodri, ataše za kulturu Francuskog instituta, NJ.E. ambasador Kraljevine Maroko, Mohamed Amin Belhaž, Bertran Fonten, predstavnik Wallonie Bruxelles International u Srbiji, Vladimir Pištalo, v.d. upravnika Narodne biblioteke Srbije, Vesna Todorčević (Matematički institut) i Aleksandra Prole, direktorka ik FMK. NJ.E. ambasador Francuske Žan-Luj Falkoni je istakao da su Molijerovi dani, susreti posvećeni savremenoj frankofonoj književnosti, sastavni delo kulturnog života Beograda i Srbije od 2009. godine. Falkoni je podsetio da će festival trajati od 11. do 22. maja i da će biti opširniji i drugačiji u odnosu na prethodne, jer će otvoriti proslavu 70 godina Francuskog instituta u Beogradu. Govoreći o Salonu frankofone knjige, NJ.E. ambasador Francuske Žan-Luj Falkoni je rekao: „Ovogodišnje, četvrto izdanje, razlikuje se se od prethodnih po tome što će predstaviti ne samo prevode sa francuskog na srpski, već i 500 dela na francuskom jeziku, koja dolaze ne samo iz Francuske, već i iz Alžira, Egipta, Francuske, Maroka, zahvaljujući doprinosu ambasadora tih zemalja”. NJ.E. ambasador Francuske Žan-Luj Falkoni je dodao da je kvalitetan program Molijerovih dana ove godine ostvaren zahvaljujući saradnji sa srpskim izdavačima, te da je u planu veliki broj onlajn susreta i debata, kao i nekoliko događaja uživo u partnerstvu sa Narodnom bibliotekom Srbije. Katrin Fodri, ataše za kulturu Francuskog instituta, kazala je da će ovi Molijerovi dani imati poseban sjaj, uz puno književnih susreta. „Planiramo i instagram kampanju „Moj institut“, u okviru koje pozivamo umetnike, prijatelje Francuskog instituta i ljude iz kulture koji to žele, da podele sa nama neko sećanje, lepu uspomenu, ili ideju u vezi sa Institutom”, istakla je Fodri. Ona je najavila i važnog gosta na kraju Molijerovih dana: „To je Karol Befa, pisac, kompozitor i pijanista. Njegovu knjigu „Iza kulisa stvaralaštva”, koju je napisao sa poznatim francuskim matematičarem Sedrikom Vilanijem, nedavno su na srpskom objavili Matematički institut SANU i Centar za promociju nauke”. Befa će imati i koncert na Kolarcu, koji je takođe partner Francuskog instituta u realizaciji Molijerovih dana, kao i CEBEF koji je podržao održavanje koncerta. NJ.E. ambasador Kraljevine Maroko, Mohamed Amin Belha, povodom početka manifestacije je najavio učešće velikog marokanskog pisca koji piše na francuskom, Tahara Ben Želuna, koji će predstaviti onlajn svoj poslednji roman „Med i gorčina”: „On je dobitnik Gonkurove nagrade 2008. godine. U Srbiji smo imali smo priliku da mu poželimo dobrodošlicu oktobra 2018. kada je Kraljevina Maroko bila počasni gost Sajma knjiga u Beogradu, a nekoliko njegovih romana je prevedeno na srpski jezik”. NJ.E. ambasador Kraljevine Maroko, Mohamed Amin Belhaž zahvalio se Francuskom institutu u Beogradu na pozivu za učestvovanje na Molijerovim danima, i naglasio zainteresovanost Ambasade Maroka da prati sve što se dešava u domenu frankofone kulture u Srbiji. Salon frankofone knjige održava se u Knez Mihailovoj ulici u Beogradu ispred i unutar Francuskog instituta, I ugostiće sve one koje zanimaju prevodi sa francuskog na srpski, ali i knjige na francuskom jeziku. Izloženi su i dostupni za prodaju romani, eseji, stripovi, knjige za decu, biografije, grafički romani, itd. U okviru Molijerovih dana, koji se odvijaju u znaku obeležavanja 70. rođendana Francuskog instituta u Srbiji, biće priređeni zanimljivi razgovori, onlajn ili uživo, sa frankofonim i srpskim književnicima, filozofima, strip autorima, izdavačima, prevodiocima, filmskim umetnicima, muzičarima, naučnicima, ilustratorima... Ovogodišnje Molijerove dane Francuski institut ostvaruje u partnerstvu sa Narodnom bibliotekom Srbije, koja će organizovati direktan prenos preko fejsbuka gotovo svih onlajn razgovora i debata, a u njenom atrijumu biće priređeni razgovori koji su planirani uživo, uz ograničen broj prijavljenih posetilaca. Za većinu događanja, bilo da su organizovani onlajn ili uživo, obezbeđen je prevod (francusko-srpski). Detaljni program Molijerovih dana pogledajte OVDE i na sajtu Francuskog instituta u Srbiji. Partneri ovogodišnjih Molijerovih dana su: Walonie-Bruxelles international, Ambasada kraljevine Maroka u Beogradu, distributer Makart, Narodna biblioteka Srbije, Akademija Gonkur, Univerziteti u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, i Kragujevcu, izdavačke kuće CentPages, Agullo, Laguna, Clio, FMK, Multimedijalni institut, Propolisbooks, Komiko, Matematički institut SANU, Centar za promociju nauka, CEBEF, Zadužbina Ilije M. Kolarca, Dom omladine Kragujevac, Međunarodna organizacija Frankofonije, frankofone ambasade i predstavništva u Srbiji.

Biografija umetnika:
Zdravko Dovedan Han rođen je 1952. godine u Bosilegradu (Srbija). Osnovnu i srednju školu završio je u Brčkom (Republika BIH). Diplomirao je na Tehničkoj vojnoj akademiji Kov u Zagrebu. Magistrirao je 1982. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao deset godina kasnije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1987. godine radi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kome je 2008. godine izabran u zvanje redovnog profesora. Živi i radi u Zagrebu.
Objavio je preko 40 naučnih radova. Samostalno je objavio 5 udžbenika i koautor je još 5 knjiga.
Hobi mu je muzika, posebno francuske šansone. Najviše ceni šansone Georgesa Moustakija i Georgesa Brassensa, koje izvodi i promoviše na svojim brojnim nastupima i u radijskim emisijama, kao i na CD-u koji je objavio.
Georges Moustaki je bio francuski šansonijer grčkog porekla, koji je napisao preko 300 šansona za najveće francuske izvođače, poput Edith Piaf i i Yves Montand, a posle ih je i sam uspešno izvodio. Ujedno je bio i poliglota i slikar. Umro je 23. maja 2013. godine.
Biografija umetnika:
Petar Pierre Grujičić , rođen je 06. novembra 1943. godine u Beogradu i sa godinu dana je ostao bez roditelja. Odrastao je na Čuburi, pohađao Treću i Petnaestu beogradsku gimnaziju. Bavio se sportom, igrao je fudbal i hokej na ledu. Sa osamnaest godina, otišao je u Francusku (Pariz). Sticajem okolnosti počeo je odmah da se bavi fotografijom. Bio je jedan od prvih fotografa Sipa Pres agencije, ali je uglavnom radio kao samostalan fotograf. Fotografije su mu izlazile u poznatim novinama i revijama u svetu. Umetničkom fotografijom se bavi iz ljubavi i zadovoljstva i uglavnom radi tzv. lajf-fotografije. Izlagao je u Paraizu, Njujorku, Torontu, Vindzoru, Beogradu (u svom restoranu „Kod Pierra“, u Kanadskoj ambasadi i galeriji opštine Vračar). Oženjen je, ima dvoje dece i živi i radi u Beogradu.
Filmska projekcija:
Žil i Džim (Francuska, 1962, 105′)
Režija : Fransoa Trifo
Uloga: Žan Moro, Oskar Verner, Anri Ser
Glavni junaci filma Žil i Džim, prema mnogima najboljeg Trifoovog filma, Nemac Žil i Francuz Džim zaljubljuju se u Ketrin i trojac postaje nerazdvojno društvo odlučno u nameri da živi život punim plućima uprkos svetskom ratu koji besni oko njih. Kada Žil izjavi svoju ljubav prema Ketrin, Džim odluči da se povuče uprkos svojim vlastitim osećanjima. Žil i Ketrin se venčavaju i dobiju ćerku, međutim Ketrin je i dalje zaljubljena u Džima…

Povezana vest:  Deca kao najbrojnija publika obavezuju da se festival dalje razvija