plavo gotovo prozirno-murakami„Plavo, gotovo prozirno“ Rjua Murakamija kod „Booka“

Izdavačka kuća „Booka“ za kratko vreme stekla je jasan imidž izborom knjiga za urbanu, sofisticiranu mlađu ciljnu grupu koja traži od knjige da bude aktuelna i visoko ocenjena u svetu, a tu se ubraja i Rju Murakami kome je upravo objavila treći roman „Plavo, gotovo prozirno“.
„Booka“ je već objavila Rjuove (1952) dve knjige „U miso supi“ i „Audiciju“ tako da je publici koja čita knjige ovog izdavača njegovo ime već poznato i znaju da ga razlikuju od, barem kod nas, poznatijeg prezimenjaka Harukija Murakamija koga objavljuuje više godina „Geopoetika“.
Zanimljivo je da se glavni urednik „Booka“ i nesporno dobar znalac strane i domaće literature, Ivan Bevc prvo poredelio da štampa Rjuovu knjigu „U miso supi“ napisanu 1998, a odna je krenuo unazad, jer je „Audicija“ objavljena godinu dana ranije, a sada je stiglo njegovo debitantsko delo iz 1976.
Bevc tvrdi da se radi o delu koje je svojim pojavljivanjem veoma uzburkalo tamošnju literarnu scenu. „Roman do tada nepoznatog pisca izazvao je sredinom 70tih godina 20. veka šok i podelio publiku i kritiku, ali to mu nije smetalo da osvoji prestižnu nagradu i za kratko vreme postane milionski bestseler“, kaže Bevc.
Prema njegovim rečima „Plavo, gotovo prozirno“ dobio je nagradu „Akutagava“ i ali uporedo je pokazao i da je veoma komercijalan jer je postao bestseler. „Oštro i svesno odstupajući od introspektivnosti posleratne japanske književnosti, ovaj roman je vrlo brzo i privukao pažnju svetske javnosti kao alternativni prikaz savremenog Japana“, naveo je izdavač.
To je, kaže Bevc,“ brutalna je pripovest o izgubljenoj mladosti“.
„Murakami nam snažnim slikama dočarava japanski lučki grad u blizini američke vojne baze i u njemu grupu prijatelja zarobljenih u destruktivnom začaranom krugu seksa, droge i rokenrola“, objašnjava i dodaje da „u knjizi gotovo nema zapleta, ali sirova i često nasilna proza potpuno oživljava ove likove i njihova iskustva pred našim očima, i vodi nas u vrtoglavu vožnju kroz stvarnost i halucinacije, njihove uspone i padove“…
„Zatočeni i zapravo pasivni, oni u svojim pustolovinama ne nalaze ni strasti, ni uzbuđenja, a opet, iz tog otuđenja, dosade i potiskivanog gneva i tuge izranja tiha i neobična lepota koja čitaoca gotovo pođednako prenerazi“, smatra Bevc koji je i ugledni književni kriitčar.
Kao potvrdu svog mišljenja on navodi reči kritičara „NJuzvika“ koji je zabeležio da je ovaj roman Ruja Murakamija „japanska mešavina ‘Paklene pomorandže’ i Kamijevog ‘Stranca'“, dok je „Vašington post“ doneo ocenu da je „kombinacija egzotike, erotike i genijalne književne tehnike …bube i sluz, čizkejk i sperma, kiša i piste.,..a sve to je opisano s ljubavlju“.
Zanimljiva je preporuka koju je objavio „Entok rivju“ da roman „preporučuje čitaocima koji vole bizarno, čitaocima koji su mislili da su zaista postigli nešto kada su na ulicama izigravali frikove krajem šezdesetih, ili onima koji još misle da je Japan zemlja trešnjinog cveta i ćelavih monaha“.
Za ovaj kratki roman koji je za pola godine prodat uz Japanu u tiražu od milion primeraka Rju Murakami je od japanskih kritičara dobio kompliment da je „Maradona japanske literarne scene“ i „renesansni čcovek za postmoderno vreme“. U međuvremenu Rju je sam ekranizovao ovaj svoj roman.

Povezana vest:  Manifestacija Dani Ermitaža u Srbiji i u Narodnom pozorištu u Beogradu