K1600 DSC 0445„DIGITALNI HERBARIJUM DELIBLATSKE PEŠČARE“

Čovek je svojom delatnošću izmenio izgled Zemlje i u znatnoj meri oštetio biosferu. Na ogromnim površinama planete potpuno su uništeni prirodni ekosistemi (šume, stepe, močvare) ili su zamenjeni veštačkim. Opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta danas je ugrožen. Mnoge vrste se nalaze pred iščezavanjem, a veliki broj je zauvek nestao. Prvi i veoma značajan korak u ostvarivanju zaštite jeste evidentiranje ugroženih vrsta flore i faune.
Vođeni ovom idejom odgovorni ljudi, u čijoj je nadležnosti najatraktivniji severo-zapadni deo Deliblatske peščare, Skupštine opštine i Turističke organizacije Alibunar, na čelu sa gospodinom Predragom Belićem, drugu godinu za redom organizuje program za učenike osnovnih škola „Digitalni herbarijum Deliblatske peščare“.

Povezana vest:  Fitnes saveti za početnike u teretani

K1600 DSC 0373
Najmlađi osnovci u okviru programa upoznali su se sa lepotama prirode koja ih okružuje. Istovremeno uče kako da je poštuju i neguju, a pri tome stvaraju i svoj digitalni herbarijum/arhiv biljnih vrsta koje su upoznali u Deliblatskoj peščari – specijalnom rezervatu prirode.
Predstavnicima osnovnih škola, učesnica ovogodišnjeg programa „Digitalni herbarijum Deliblatske Peščare“, na poklon su u ime Turističke organizacije i opštine Alibunar dodeljeni digitalni foto aparati za biološke sekcije.
Autori najatraktivnijih fotografija nagrađeni su peharima koje su im uručili predsednik opštine Alibunar, gospodin Đurica Gligorijev i gospodin Predrag Belić, predsednik Skupštine opštine Alibunar.
Fotografije nastale tokom programa „Digitalni herbarijum“ biće postavljene na sajtu opštine Alibunar.

Povezana vest:  Eva Longoria je jako povređena zbog razvoda

O DELIBLATSKOJ PEŠČARI – Deliblatska peščara ili Banatski pesak jedinstvena je peščara u Evropi, a nalazi se u jugoistočnom delu srpske pokrajine Vojvodine, u južnom Banatu. Ova prostrana oblast površine od oko 300km², čije su glavne peščane mase elipsoidnog oblika okružene plodnim lesnim poljoprivrdnim površinama, proteže se između Dunava i jugozapadnih padina Karpata.
Ovaj spomenik istorije prirode Panonske nizije jedno je od retkih pribežišta za mnoge specifične vrste flore i faune, koje u evropskim i svetskim razmerama predstavljaju prirodne retkosti. Peščara predstavlja geomorfološki i ekološko-biogeografski fenomen ne samo Panonske nizije, već i čitave Evrope.
Bogatstvo flore ovog područja se ogleda u postojanju oko 900 vrsta viših biljaka, od kojih su mnoge relikti i rariteti, kao i vrste koje su u svom rasprostranjenju ograničene na Panonsku niziju. Jedino se ovde, u odnosu na čitav prostor Srbije nalaze: banatski božur, stepski božur, Pančićev pelen, šerpet i Degenova kockavica. Svoje stanište ovde je našlo i 20 vrsta orhideja. Prirodnu autohtonu šumsku vegetaciju predstvljaju šume bele lipe i krupnolisnog medunca.
Deliblatska peščara je u vegetacijskom smislu mešavina stepe i šumo-stepe, koju odlikuje mozaik travnih, žbunastih i šumskih staništa.

Povezana vest:  Eva Longorija raskinula sa Ernestom Arguelom?