U novom terminu, 27. i 28. novembra, ali i u sasvim novom virtuelnom okruženju, posetioce očekuje uzbudljivo, zabavno i na različite, kreativne načine izazovno lice nauke.

Više stotina srpskih naučnica i naučnika iz 28 gradova i mesta širom zemlje odlučilo je da odgovori na novonastale okolnosti i ne odustane od učešća u najvećoj naučnoj avanturi u Evropi. Tako će na sajtu www.nocistrazivaca.rs ovog petka i subote biti dostupno pregršt najrazličitijih sadržaja, naučnih video serijala, kvizova, izazova i saveta koji će približiti svu raznolikost naučno-istraživačkog poziva. U godini u kojoj je značaj nauke i naučnih istraživanja postao jasniji nego ranije, Evropska noć istraživača pokazaće zbog čega je važno, ali i uzbudljivo baviti se naukom. Iz nikad bogatijeg sadržaja koji će biti dostupan potpuno besplatno izdvajamo:

Virtuelne laboratorije

Fakultet za fizičku hemiju Univerziteta u Beogradu otvoriće vrata svojim posetiocima koji će uz nekoliko klikova moći da istraže šta se sve desi kada se sudare fizika i hemija. Uz tutorijale za uzbudljive eksperimente i druženja sa naučnicima, govoriće se i o plazmi kao četvrtom agregatnom stanju ili čokoladi budućnosti. Institut za biološka Istraživanja „Siniša Stanković“ – Institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, prikazaće kako izgleda jedan radni dan naučnika u svojoj laboratoriji, otkriće gde se to sve kriju šećeri, zbog čega su nam bitne medonosne pčele i dati važne savete iz prirodne apoteke.

Video serijali i interaktivne igrice

Povezana vest:  POZORIŠNA PREDSTAVA “PEPELJUGA” U DELTA CITY BREAK PARKU

Centar za promociju nauke kroz zanimljiv video serijal „Gde stanuje nauka“ otkriva gledaocima u nekoliko epizoda na koji je to način nauka prisutna u našim domovima, od dnevne sobe do kuhinje. Ljubiteljima interaktivnog sadržaja posebno će biti zanimljiva AI/VI igrica koja će besplatno moći da se preuzme 27. novembra. Istražujući naučni sadržaj i otvarajući nove oblasti, igrač se šeta od jedne do druge lokacije u centru Beograda i sam određuje smer igre.

Onlajn predavanja i debate

Veče uoči Evropske noći istraživača, 26. novembra sa početkom u 18 časova na Zoom platformi, uz prenos uživo na fejsbuk stranici Noć istraživača biće održan razgovor na temu „Kuda može da ide ovaj svet“. U petak, 27. novembra fejsbuk stranica i zvanični sajt biće adrese sa kojih će se u 15 časova posetioci otisnuti na „Put oko sveta za 60 minuta“, dok će u 16:30 časova početi predavanje „10 najbrilijantnijih naučnih ideja“. Ljubitelji umetnosti moći će uživo da prate i prenos naučne minijature „Zaviri ispod površine“. U formatu pitanja i odgovora, snimljeni su i razgovori sa domaćim naučnicima koji daju odgovore na neka od ključnih pitanja o pandemiji koja je zahvatila svet.

Virtuelne šetnje

Ceo jedan virtuelni Naukograd izgrađen je za potrebe Evropske noći istraživača, sa centralnim trgom Ujedinjenih nauka, Ulicom Relativiteta i Bulevarom Evolucije. Safari kroz Bajfordovu šumu ili druženje sa futuristima iz praistorije? Moguće je i jedno i drugo! Niz virtuelnih šetnji, kako geografski, tako i vremenski raznolikih, biće dostupan za istraživanje kroz nekoliko klikova. Poseta Narodnom muzeju ili pak šetnja beogradskim ulicama sa daškom secesije samo su deo ove zanimljive ponude.

Povezana vest:  Viktorija Bekam dobitnica prve E! Poeple's Choice nagrade za modnu ikonu

Više od 25 gradova za jedno veče

Održavanje Evropske noći istraživača u onlajn okruženju donosi posetiocima jednu važnu prednost – prvi put moći će za jedno veče da pogledaju šta pripremaju naučnice i naučnici iz cele Srbije! Više od 25 gradova uključeno je u organizaciju ovogodišnje naučne proslave, a najrazličitiji sadržaji iz cele zemlje biće dostupni na zvaničnom sajtu.

Hrabri mladi istraživači otkriće kako se stiže do niških pećina, klisura i vodopada, dok će kroz kolaž raznolikosti ljubiteljima kulture biti približene vrednostima lokalne i svetske tradicije. Biće to prilika da se preispita i kako u književnim delima stranci vide nas, a kako mi vidimo njih, uz podsećanje na kulturološke razlike koje mogu izazvati i smeh, ali koje potvrđuju da tek kroz diverzitet svet i život ostvaruju svoju punoću i lepotu. Pančevo i Inđija pokazaće kako se najbrže i najbolje uči kada se uči od vršnjaka – najveći deo programa koji stiže iz ovih gradova snimljen je u saradnji sa genijalnim osnovcima i srednjoškolcima. Pirot je inspiraciju pronašao u Pjeru i Mariji Kiri, dok je Leskovac pomoć zatražio od mladih 3D kreativaca. Trstenik i Kraljevo spremaju se za finale Velike naučne avanture, dok Kragujevac svoje goste vodi kroz Park nauke.

Povezana vest:  Povodom Evropskog dana borbe protiv raka kože Udruženje dermatovenerologa Srbije započinje Kampanju besplatnim pregledima kože

Evropska noć istraživača u Srbiji finansirana je iz programa „HORIZON 2020“ koji predstavlja najveći program Evropske unije za istraživanje i inovacione delatnosti, a u okviru potprograma Marija Sklodovska-Kiri. Ovogodišnja manifestacija u Srbiji se realizuje kroz tri projekta.

Projekat Reconnect Upgrade 20.20 (Research, Connections, Networks and Culture) vodi Kreativno edukativni centar iz Novog Sada, a partneri na ovom projektu su Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet Novi Sad,  Udruženje naučnih komunikatora – NAUKOM, Centar za promociju nauke i Visoka tehnička škola strukovnih studija Subotica.

Projekat SCIMFONICOM 2020 (Science in Motion for Friday Night Commotion) koordiniše Fakultet za fizičku hemiju Univerziteta u Beogradu, a partner na projektu je Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Univerziteta u Beogradu.

Projekat ReFocuS 3.0 (The Road to Friday of Science), čiji je koordinator Centar za promociju nauke, organizuje Evropsku noć istraživača u saradnji sa Institutom za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ – Institutom od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Prirodno-matematičkim fakultetom iz Niša  i Zavodom za zaštitu spomenika kulture Kragujevac.

Sve informacije o sadržajima i dešavanjima ovogodišnje Noći istraživača moguće je proveriti na sajtu www.nocistrazivaca.rs, kao i na fejsbuku, jutjubu, instagramu, tviteru i tiktoku.

PHOTO: Dušica Mikić i Centar za promociju nauke