Mira_Furlan_

Mira Furlan u žiriju 19. Festivala evropskog filma Palić

Na ovogodišnjem, 19. Festivalu evropskog filma Palić, o najboljim filmovima u okviru Glavnog takmičarskog programa u okviru kog će biti prikazano 14 ostvarenja odlučivaće Žiri Festivala u sastavu: Mira Furlan,  Gabriele Kranzelbinder, Alexandra Dahlström, Ahmet Boyacioglu i Bojan Ž. Bosiljčić. Žiri će dodeliti Zlatni toranj za najbolji film i Palićki toranj za najbolju režiju, a biće dodeljena i Specijalna nagrada žirija.

Međunarodni žiri kritike koji će dodeliti Nagradu za najbolji film iz selekcije Paralele i sudari. čine: Verena von Stackelberg, izdavač i distributer iz Berlina, Marko Kostić, filmski reditelj i kritičar iz Beograda i Dean Kotiga, filmski kritičar iz Motovuna.

Filmska, pozorišna i TV glumica, Mira Furlan je igrala u više od 35 filmova uključujući osvajača Zlatne palme u Kanu, Otac na službenom putu Emira Kusturice. Osvojila je brojne nagrade uključujući dve Zlatne arene za uloge u Lepoti poroka i Kiklopu. U Americi, Mira je poznata po ulozi Ambassador Delenn u Warner Brosovoj kultnoj naučnofantastičnoj TV seriji Babylon 5 i po ulozi Danielle Rousseau u ABC-ovoj hit seriji Lost. Igrala je na scenama svih većih pozorišta u nekadašnjoj Jugoslaviji uključujući Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu i Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu. Neke od njenih omiljenih pozorišnih uloga su Ofelija u Hamletu, Ivet u Majci hrabrost, Anabela u Šteta što je kurva, Natalija Petrovna u Mesec dana na selu… Nedavno je izdala knjigu eseja pod nazivom Totalna rasprodaja.

Povezana vest:  Pogledajte specijal filma “Hana” (HANNA)!

Austrijska producentkinja Gabriela Kranzelbinder (1968) producirala je niz kratkih, dugometražnih igranih i dokumentarnih filmova u Austriji i Italiji na kojima je neretko radila i kao asistent režije.  Osnovala je producentsku kuću KGP Kranzelbinder Gabriele Production u Beču i predsedava AAFP-om (Austrian Association of Film Producers).

Alexandra Dahlström (1984) je švedska glumica koja je internacionalnu pažnju privukla svojom ulogom u filmu Pokaži mi ljubav (Fucking Åmål, 1998), Lukasa Moodyssona, za koju je nagrađena Guldbagge nagradom za najbolju glumicu zajedno sa Rebeckom Liljeberg. Kao rediteljka se okušala 2002. asistirajući Moodyssonu na njegovom filmu Ljilja 4-ever, a potom je režirala nagrađivane kratke filmove. Glumi u pozorištu i povremeno radi kao Dj.

Povezana vest:  Benisio del Toro ima slabost prema čudovištima

Ahmet Boyacioglu (Zonguldak, 1953) je od 80-ih godina prošlog veka aktivnan u turskoj kinematografiji kao član festivalskih odbora, filmski autor i teoretičar filma – bio je član Izvršnog odbora Međunarodnog filmskog festivala u Ankari, Generalni sekretar Festivala na točkovima kao i predsedavajući Kinematografskog udruženja Ankare, a od 2005. do 2007. bio je predstavnik Turske u Euroimažu. 2010. je režirao svoj prvi igrani film Black and White, za koji je napisao i scenario, a koji je osvojio Specijalnu nagradu žirija na Hajdelberg – Manhajm filmskom festivalu.

Bojan (Živko) Bosiljčić (1957), publicista, novinar i filmski kritičar. Pisao je filmske kritike i eseje u sarajevskim dnevnim listovima i magazinima („Večernje novine“, „Svijet“, „Una“, „Naši dani“, „Film“ i „Nedjelja“), a od 1980. do 1990. godine obavljao je public relations poslove u filmskoj kući Forum, koja je, između ostalih, proizvela i dva čuvena filma Emira Kusturice, Otac na službenom putu (1985.) i Dom za vešanje (1989.). Član je Međunarodne federacije filmskih kritičara i novinara (FIPRESCI).

Povezana vest:  Anđelina Džoli danas stiže u Sarajevo

Festivalski program ovogodišnjeg, 19. Festivala evropskog filma čini devet filmskih selekcija: Glavni takmičarski program, Paralele i sudari, Mladi duh Evrope, Omaž program za dobitnike nagrade Aleksandar Lifka, Omaž program posvećen dobitniku nagrade Underground Spirit, Novi švedski film, Novi mađarski film, Eco Dox i Dečji program.

I ovogodišnjim izborom najkvalitetnijih ostvarenja savremene evropske kinematografije Festival evropskog filma Palić ispunjava svoju humanističko-emancipatorsku misiju boreći se za autonomnost savremenog čoveka u carstvu globalne kulturne industrije.